Mnogi umjetnici širom regije opraštaju se od Đorđa Balaševića, koji je preminuo u 67. godini, uz neke od njegovih najljepših stihova i uspomene s koncerata, a sarajevski ilustrator Midhat Kapetanović to je učinio uz kreativnu ilustraciju.

Uz riječi “Danas svijet ima malo manje boje”, Kapetanović je na svom Facebooku podijelio dirljivu ilustraciju koja oslikava Balaševićeve riječi iz pjesme “Neki novi klinci”.

Na ilustraciji su prikazani fiktivni likovi Vučko, Zagi i Pobjednik, koji su simboli Sarajeva, Zagreba i Beograda. Zagi i Pobjednik plaču, dok Vučko grli bijelog zeca, uz nekoliko mandarina na podu.

Ako niste čuli za ove simbole, pročitajte njihovu priču.

Vučko

Vučko (deminutiv od vuk) bio je zvanična maskota XIV zimskih olimpijskih igara održanih u Sarajevu 1984. godine. Vučko je oko vrata imao crveni šal, a na ramenu je nosio par crvenih skija. U prezentacijama u medijima, reklamama i spotovima, Vučko se često oglašavao povikom: “Sarajevoooooooo”. Glas Vučku u televizijskim spotovima dao je Zdravko Čolić.

Zagi

Zagi je bio maskota Univerzijade u Zagrebu 1987. godine. Kada je potvrđeno i dogovoreno da je domaćin Univerzijade grad Zagreb, postavljeno je pitanje što će biti maskota Univerzijade. Svima je u sjećanjima ostao popularan lik “Vučka” koji je služio kao maskota za vrijeme Olimpijade u Sarajevu 1984. Večernji list tada je pozvao građane da budu aktivni sudionici u izboru maskote,da daju prijedloge,ideje rješenja… I uredništvo su zasuli mnogobrojni prijedlozi i crteži. Predlagalo se da maskota bude vrabac, kos i mnoge životinje iz naših šuma, čak i medvjed, ali najviše je bilo prijedloga da to bude ipak vjeverica. Jer, kako su mnogi predlagači pisali i tvrdili, to je svima simpatična životinjica, živahna, ljupka i zanimljiva. Time je Zagi i službeno postao maskota.

Pobjednik

Godine 1912. Ivan Meštrović projektirao je fontanu koju je trebao postaviti na Terazijama (Beograd), s temom oslobođenja Srbije od Turaka. U sredini vodenog bazena zamislio je stup u pet nivoa, koji je trebao predstavljati pet stoljeća robovanja pod Turcima, na čijem bi vrhu stajao “Pobjednik”. Nakon završetka Prvog svjetskog rata odustalo se od izvedbe ovog projekta, pa je 1928. poslije brojnih i žučnih rasprava oko postavljanja “nage muške skulpture” u središtu Beograda, “Pobjednik” ipak postavljen na Kalemegdanu, povodom proslave desetogodišnjice proboja Solunskog fronta. Postao je jednim od simbola Beograda.

Kapetanovićeva ilustracija skupila je hiljade lajkova korisnika društvenih mreža koji komentarišu da zbog Balaševića “tuguje ono malo duše što je ostalo od Jugoslavije”.